Komunikacija i/ili PR?!
Mnogo puta ste se vjerovatno zapitali ili čak pročitali različita stajališta o tome šta je to zapravo komunikacija i da li se između komunikacija i odnosa s javnošću može staviti znak jednakosti!
Biti komunikator, a doći u tu dilemu ne bi se smjelo dogoditi. Možemo se složiti s tim da postoji preklapanje između ova dva termina, dvije definicije, pa čak i u praktičnom ili iskustvenom smislu, kako u javnom tako i u tzv. koorporativom diskursu. Istina je da se u oba slučaja, namjerno ili slučajno, izbjegava upotreba termina komunikacije, te sam termin odnosa s javnošću ili popularno rečeno PR ima prevagu.
Čini se valjda „privlačnijim“ koristiti tu englesku skraćenicu, a jednostavno ne dati prostora za upotrebu pravilnog značenja – komunikacija i komunikator(i). Privlačnije je baviti se PR-om i biti nečiji PR nego baviti se komunikacijama i biti komunikator. Nekako je modernije i zvuči „fensi“, zar ne?!
No vratimo se na etimološko značenje jednog i drugog pojma, odnosno stvarne definicije „komunikacija“ i „odnosa s javnošću“ pa će (n)vam biti jasnije.
Komunikacija (lat. communicatio: priopćavanje, razgovor) je životan proces koji je bitan i ključan za sporazumijevanje pojedinaca, grupa, jednom rječju društva u cjelini. To je proces u kojem putem znakova, simbola i pokreta prenosimo poruke od jedne do druge osobe. To je proces koji živi, razvija se i napreduje ali se i može zaustaviti. Čak i naučna dimenzija komunikacija koja ih proučava unutar komunikologije (komunikacijske znanosti), definira komunikaciju kao razmjenu informacija, ideja i osjećaja verbalnim i neverbalnim sredstvima. Sve u svemu, nekako se čini da život bez komunikacije nije moguć te da komunicirajući spoznajemo sebe i druge, učimo i napredujemo.
Ukoliko komunikaciju pokušamo dalje analizirati nailazimo razne vrste, vidove, tipove, a tek negdje u tom „moru“ informacija iz sfere komunikologije dolazimo do i pojma „odnosi s javnošću“.
Mnogi kažu da su upravo odnosi s javnošću odnosno PR samo jedna od primjenjenih komunikoloških disciplina ili pak da su neka vrsta vještine u odnosu na komunikaciju koja je znanost sama za sebe.
Zapravo jedna od definicija odnosa s javnošću kaže da su oni „funkcija upravljanja koja otkriva, uspostavlja i održava uzajamno korisne odnose između organizacije i različitih javnosti, od kojih zavisi njen uspjeh ili neuspjeh“. S druge strane vrlo često korištena i mnogo kraća definicija kaže da se zapravo odnosi s javnošću bave izgradnjom odnosa i stvaranjem reputacije.
Dakle, ukoliko želite da prenesete neku poruku nekoj javnosti, odnosno da komunicirate i da se bavite komunikacijama, vi ustvari gradite odnose i stvarate reputacije. Drugim riječima, odnosi s javnošću su u službi komunikacija i sastavni su dio cjelokupnog procesa komuniciranje te se definitivno između ova dva pojma ne može i ne smije staviti znak jednakosti.